Problemi Ubera u Hrvatskoj: Širenje na Srbiju zaustavljeno

Zagreb -- Gotovo tri meseca hrvatska organizacija Ubera je bez šefa. Još u januaru domaća podružnica taksi platforme izdala je oglas za posao direktora Hrvatske.

Izvor: novac.jutarnji.hr
Podeli
Foto: Depositphotos, Vicdemi, 153391206
Foto: Depositphotos, Vicdemi, 153391206

Tražila se osoba s osam godina iskustva u menadžmentu i razvijenom emocionalnom inteligencijom.

Davor Tremac, direktor Ubera za jugoistočnu Europu, koji je tada još držao poziciju direktora za celu regiju, tvrdio je da to zapošljavanje ne ugrožava njegovu poziciju već da dobija pomagača. Oglas je ubrzo uklonjen, a u martu je i Tremac napustio funkciju.

Iako ništa nije potvrđeno jer iz Ubera mesecima dolazi samo gromoglasna tišina, nekolicina sagovornika Jutarnjeg uverena je da je s Tremcem, kao i s celom dotadašnjom garniturom njegovih pomoćnika, prekinuta saradnja.

Kako bilo, domaća organizacija trenutno je obezglavljena, a hoće li neko doći na tu poziciju ili će je pripojiti nekome od regionalnih direktora na raspolaganju, ostaje videti. Sve je to na čekanju do povratka stvari u normalu.

No traženje šefa nije jedno što je obustavljeno. Kako nezvanično saznaje Jutranji od nekoliko Uberovih partnera i vozača, dva su se velika plana pripremala pre epidemije. Jedan je bio lansiranje UberEATS-a u Zagrebu, njihovog servisa za dostavu hrane. Dugo se najavljivala konkurencija Glovu i Woltu, ali se nikada nije realizovala, a onda je nastupio i lockdown i sve je zaustavljeno.

Lansiranje te usluge, sudeći prema globalnim trendovima i rezultatima iz zemalja gde je dostupna, verovatno bi bila dobra odluka. Prema Uberovom finansijskom izveštaju za prvo tromesečje, prihodi UberEATS globalno su bili vrlo traženi i skočili za 89 odsto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Prema nekim analizama, čak su preskočili prihode ostvarene vožnjama u martu.

Drugi, ambiciozniji plan domaće Uber operacije koji je propao bio je širenje Uberove taksi usluge iz Hrvatske u Srbiju, tačnije Beograd. Nekoliko je domaćih Uberovih premijum partnera čak osnovalo firme u Srbiji, saznaje Jutarnji, kako bi mogli da rade na tom tržištu. Započeli su potragu za vozačima, ali i tu je povučena ručna kočnica.

Pribrojimo li svemu tome situaciju na globalnom planu, a to je rezanje 6700 radnih mesta i zatvaranje više od 45 kancelarija širom sveta, uključujući i onaj u San Francisku, opravdano je pitanje šta se događa s taksi servisom koji je proteklih godina dominirao domaćim tržištem. Hoće li im ovo naneti fatalni udarac ili će se, kao i dosad, izvući?

Ova situacija nije naročito nova za kompaniju koja globalno nikada nije bila profitabilna. Taj su minus uvek pravdali visokim ulaganjima u nove tehnologije, kao što je autonomna vožnja. Prema zadnjim objavljenim podacima za 2018, Uber je u Hrvatskoj ostvario 17 miliona kuna prihoda, uz neto dobit od 941 hiljade kuna, a imao je i više od četiri hiljade vozača.

Koliki je sada broj vozača, teško je spekulisati, ali prema procenama sugovornika Jutarnjeg, broj se verovatno nije drastično menjao jer Uberovi vozači rade i na drugim platformama. Što se same uprave u zagrebačkoj kancelariji Ubera tiče, prema javno dostupnim podacima tamo je bilo zaposleno šest osoba, a prosečna plata bila je oko 20 hiljada kuna.

Da je sada jednostavno reč o rezanju troškova i čekanju da kriza prođe, smatra većina sagovornika Jutranjeg. Korona-kriza je globalno zaustavila 80 odsto Uberovih vožnji u martu. U međuvremenu, odluka je San Franciska da se prekinu sve marketinške aktivnosti u podružnicama i sve investicije. Poslednja su im ulaganja, usput rečeno, u druge firme koje se bave vožnjom, poput singapurskog Graba i kineskog Didija, izbile 2,1 milijardu dolara. Sada bi, uz otpuštanje gotovo četvrtine svih zaposlenih u korisničkoj službi i administraciji, trebalo da uštede barem 2,2 milijarde dolara godišnje.

Jesu li makaze iz američke centrale podrezale i zagrebačku kancelariju, u ovom trenutku nije poznato. Iz zagrebačkog ureda tvrde da je Uberova operacija u Hrvatskoj sigurna, uprkos padu vožnji i još nepostojećem rukovodstvu. Situacija na terenu, što se Hrvatske tiče, kako je saznao Jutranji, u ožujku je bila još i gora od tih 80 odsto.

"Moji vozači, svi do jednog, nisu vozili barem 50 dana u komadu dok je sve bilo obustavljeno. To znači da su nam prihodi bili nula kuna, odnosno čak smo imali i gubitak u održavanju hladnog pogona. Nisu niti imali koga voziti, a računao sam da mi je veći trošak benzina ako ih pustim da se vozikaju gradom nego da mi automobili stoje na parkingu", prepričao je za Jutarnji jedan od Uberovih partnera.

Stvari sada, prema svemu sudeći, idu nabolje. Sve je veći broj vozača na ulici, ali sudbina turističke sezone, finansijske uzdanice mnogih vozača, još je neizvesna.

Ipak, ostavimo li sezonu i trenutnu krizu po strani, sagovornik Jutarnjeg Dražen Breglec, bivši državni sekretar za saobraćaj, a danas konsultant, govoreći o budućnosti Uberovog poslovanja, smatra da ono nije ugroženo.

"Načelno, rezultati trenutnog poslovanja nikad nisu pokazatelj vrednosti neke kompanije. Da je tako, Tesla bi, na primer, već odavno propao. Moje je mišljenje da će, kako globalno, tako i u Hrvatskoj, jenjavanjem panike Uber postepeno vratiti svoje brojke na staro", govori Breglec.

Finansijski analitičar Danko Sučević podseća na to da je dolazak Ubera na domaće tržište napravio pravu malu revoluciju.

"Oni su napravili ogromnu korist za liberalizaciju domaćeg tržišta i taj model neće nestati dok god omogućava jeftiniju uslugu za korisnika. Međutim, njihov je poslovni model u početku bio na rubu zakona", govori Sučević.

No, prema njegovom mišljenju, to nije krivica Ubera, već se država donošenjem "kompromisnog" zakona 2018. godine, kojim je Uber postao taksi služba, bezrazložno uplela u to tržište. Uberovi su vozači, kako se onda govorilo nelegalno pružali taksi usluge, a onda su novim zakonom i oni postali taksisti koji podležu istim pravilima. Tako i oni danas na krovu automobila moraju imati oznaku "taksi", vozači moraju imati licencu, a automobili ne smeju biti stariji od sedam godina. Uzgred, to pravilo o starosti vozila vredi do iduće godine. Od 2021. pa nadalje automobili će morati biti mlađi od pet godina. Kako će tek to uticati na tržište, pa i na Uber, teško je prognozirati.

strana 1 od 39 idi na stranu