Ilustracija/Foto:depositphotos/cini.angela87@gmail.com
Ilustracija/Foto:depositphotos/cini.angela87@gmail.com

Zlotske pećine kriju neobične "dragulje", a njima odzvanjaju priče i legende

Podeli

U blizini Bora, na istočnom delu Kučajske planine, nalaze se Zlotske pećine. U spomeniku prirode Lazarev kanjon nalazi se čitav sistem pećina star više od 10.000 godina.

Mandina i Vodena pećina, Hajdučica, Vernjikica i Lazareva pećina su najpoznatije pećine ovoga kraja od 222, koliko ih ima u okolini sela Zlot, piše "Serbia.com"

Unutrašnjost Zlotskih pećina nestvarno je lepa i pećinski nakit je najrazličitijih oblika, pa se stiče utisak kao da se utonulo u neki kreativan film.

Cela oblast je pravi raj za istraživače, jer je priroda gotovo netaknuta, a najviše pažnje privlače Lazareva pećina i Vernjikica.

Vernjikica se nalazi samo 1.5 km od Lazareve pećine, u kanjonu Lazareve reke. Ova pećina, koja je ime dobila od starovlaške reči “var”, što znači krečnjak, spada u suve pećine.

Krečnjak je zaslužan za neobičnu unutrašnjost pećine, jer on stvara pećinske ukrase. Vernjikica, koja je duga 1.015 metara, poznata je po stalagmitima i stalaktitima najrazličitijih oblika i boja koji su gusto raspoređeni na 13.000 kvadratnih metara.

"Prijemna" dvorana je prva prostorija, zatim idu "Kaskadna", "Vilingrad", "Ponor", "Koloseum", "Mramorje","Sala oružja", "Mermerna" i "Siparska" dvorana.

"Koloseum" je najveća znamenitost Vernjikice. U pitanju je jedna od najvećih kamenih dvorana u Srbiji, visoka je 59 metara, a široka 60 i kružnog je oblika.

Svaka dvorana ima jedinstven i prepoznatljiv pečinski nakit i upravo je to ono što privlači istraživače, a speleolozi su svaku figuru nazvali posebnim, slikovitim nazivom poput "Pećinskog čoveka", "Obeliksa", "Venere"...

Zbog najlepšeg raznovrsnog nakita "Vilingrad" je dvorana koja takođe ima veliki značaj za ovu pećinu, a u njoj se nalazi velika crvena gromada koju su nazvali Godzila.

Lazareva pećina ima neverovatne ukrase. U Ulaznoj i Koncertnoj dvorani nalaze se "Bizonova glava", "Luster", "Fontana", "Dirigent", "Orkestar", "Slapovi" i "Kula kneza Lazara" koja je, kao i pećina, dobila ime po knezu Lazaru koji se tu skrivao sa svojom vojskom.

Preko Lazareve reke, koja protiče kroz istoimeni kanjon, sagrađen je most koji vodi u pećinu dugu 1.592 metra. Ona ima dva kanala, suvi fosilni i rečni aktivni, koje je formirala reka i prostire se na 52.000 kvadratnih metara.

Lazareva pećina bila je naseljena još u praistoriji, o čemu svedoče grnčarija, oruđe, nakit, ognjišta i kolibe. Materijali od kojih su ovi predmeti i kolibe pravljeni zavise od doba, a ovo područje je bilo naseljeno od bakarnog, preko bronzanog do gvozdenog doba, što ovu pećinu čini višeslojnim arheološkim nalazištem.

Za ljubitelje istorije i arheologije ovde je pravi raj, a moguće je da se vide i prouče okamenjene kosti praistorijskog pećinskog lava, medveda i hijene.

Pećina ima mnoštvo krečnjačkih korita, odnosno kadica. U dvorani po imenu Čipka posetioci mogu da vide bezbroj kadica koje su ispunjene vodom koja svetluca posebnim bojama. Ko god da dođe ovde, baci novčić u fontanu za sreću u ljubavi.

Mnoge se priče i legende vezuju za Zlotsku pećinu, što daje čar celom ambijentu. Mnogo njih se vezuje za vreme vladavine Otomanskog carstva. Veruje se da su se hajduci krili ovde, a da je reka odnela prepreku koju su postavili Turci kako odmetnici ne bi mogli da izađu.

Postoji i nastavak, a to je da su hajduci krili srpske devojke da ne bi završile u haremima, pa se ova legenda naziva "Devojačka soba", zbog toga što postoji prostorija u koju je ulaz toliko uzan.

Ovde žive čak 24 vrste slepih miševa, od ukupno 27, koliko ih ima u Evropi. Da se ne bi narušio osetljivi ekosistem, prostorija je zatvorena za posetioce da bi se očuvalo prirodno stanište letećih stanovnika Lazareve pećine.

strana 1 od 199 idi na stranu